OLIMPIJSKE IGRE SU PRED VRATIMA: Ovo su sedam zanimljiv stvari o ovom prestižnom takmičenju!

Autor:

Sport

12.07.2024

16:25

Pratite nas i putem Android ili iOS aplikacija

Android aplikacija ios aplikacija huawei aplikacija

Čeka nas uzbudljiv period.

OLIMPIJSKE IGRE SU PRED VRATIMA: Ovo su sedam zanimljiv stvari o ovom prestižnom takmičenju!

Foto: x.com

Olimpijske igre su odmah iza ugla, čekaju nas uzbudljive dve nedelje sa mnoštvom sportova na našim malim ekranima. Iako je glavni fokus na samom sportu, kada govorimo o Olimpijskim igrama, mnogi ignorišu njihov istorijski aspekt i priču koja stoji iza ove popularne svetske ceremonije. Iz tog razloga, u nastavku smo izdvojili nekoliko zanimljivosti o Olimpijadi koje će vam promeniti pogled na ovo najveće sportsko takmičenje.

1. ZLATNE MEDALJE NISU ZLATO

Uprkos popularnom verovanju da je zlatna medalja napravljena od čistog zlata, to nije bio slučaj još od Olimpijskih igara 1912. godine. Današnja zlatna olimpijska medalja je prevara, napravljena skoro u potpunosti od srebra sa približno 6 grama zlata da bi se ispunili standardi postavljeni u Olimpijskoj povelji.

2. OLIMPIJSKI TAKMIČARI NISU NOSILI ODEĆU

Da li ste znali da reč „gimnazija“ potiče od grčke reči „gimnos“, što znači „cilj“? Iako se danas sportski događaji koji uključuju golotinju smatraju skandaloznim, u staroj Grčkoj to je bila jedna od glavnih olimpijskih tradicija. Dok su se na prvim Olimpijskim igrama sportisti takmičili u ćebadima, trkač po imenu Orsipus promenio je lice igre kada se pojavio gol.

Golotinja se pokazala kao znak neustrašivosti, hrabrosti i moći, a smatrala se i priznanjem bogovima. Učesnici bi čak nanosili maslinovo ulje kako bi pokazali svoju građu u najboljem svetlu.

3. OLIMPIJSKA BAKLJA NIJE DREVNA TRADICIJA

Štafeta baklje vuče korene iz kontroverznih Olimpijskih igara u Berlinu 1936. godine. Karl Dijem, glavni organizator Olimpijskih igara, zamislio je štafetu kao propagandno sredstvo Nacističke partije da pokaže navodnu superiornost arijevske rase. Štafeta je prošla kroz Grčku, Bugarsku, Jugoslaviju, Mađarsku, Austriju i Čehoslovačku, koje će sve pasti pod nacističku vlast u narednih 10 godina.

4. 1500 GODINA PREKIDA

Prvobitne Olimpijske igre, održane u Olimpiji, trajale su od 776. pre Hrista. Kr. do 392. godine nove ere i održavali su se, kao i danas, svake četiri godine zajedno sa festivalom u čast grčkog boga Zevsa. Stari Grci su takođe svake godine održavali još tri Igre u čast bogova; Apolon, Elej i Posejdon. Ali rimski car Teodosije ukinuo je Olimpijske igre u pokušaju da oslobodi svoje carstvo od paganstva u korist široko prihvaćenog hrišćanstva 392. godine nove ere.

Neverovatan je podatak da su Olimpijske igre bile potrebne 1503 godine da ožive. U organizaciji Pjera de Kubertena, koji je osnovao Međunarodni olimpijski komitet (MOK), moderne Olimpijske igre su rođene u Atini 1896. godine.

5. OLIMPIJSKI VATRA GORI TOKOM CELOTE OLIMPIJADE

Olimpijski plamen je putovao širom sveta i čak je izgoreo u svemiru i skoro je otporan na vremenske prilike. Može da izdrži ekstremne temperature i olujne vetrove do 80 km/h. Olimpijski plamen se pali u Olimpiji (Grčka), a zatim se prenosi na olimpijsku baklju u grad u kojem se održavaju Igre.

6. KRŠENJE PRAVILA BILO JE FIZIČKI KAŽNJENO

Stari Grci se nisu oslanjali na dobru volju da bi obezbedili fer konkurenciju tokom ovog često brutalnog perioda u istoriji. Sportisti koji su prekršili pravila tokom Olimpijade bili su javno bičevani. Bilo da je u pitanju faul u rvanju ili lažni start, određeni zvaničnici su imali moć da kazne svakog takmičara za koji su smatrali da pokušava da stekne nepravednu prednost. Osim bičevanja, sportisti bi mogli da budu „ošamani” i pozamašnim kaznama.

Nedostatak hrabrosti nije bio omiljena vrlina među Grcima, a bilo je čak i sportista koji su kažnjavani zbog kukavičluka nakon povlačenja iz takmičenja.

7. DISCIPLINE KOJE DANAS VIŠE NE POSTOJE

Na prvih 12 drevnih olimpijskih igara, jedini događaj je bila kratka trka od oko 190 metara – ili jedna dužina stadiona. Na kraju su Igre proširene sa jednog dana na pet, pošto je programu dodato ukupno 18 događaja. Najraniji dodaci bili su trčanje na razne udaljenosti, kao i rvanje, petoboj, boks i, za najimućnije takmičare, trke kočija. Među raznim konjskim trkama bila je „kalpe“ u kojima bi jahač skočio sa kobile i trčao pored nje u poslednjem krugu. Kao da je savremeni ekvivalent, drevni petoboj je uključivao pet različitih disciplina. To su bili bacanje diska, skok u dalj, bacanje koplja, trčanje i rvanje.

Svaki događaj je imao za cilj da obuči muškarce za rat, što je možda najbolje oličeno u trci 'hoplitodromos', gde su sportisti morali da prođu između dve i četiri dužine stadiona noseći pun komplet hoplitskih oklopa. Ali najbrutalniji sport bio je 'pankration'. Ovaj događaj je bio kombinacija rvanja i boksa, gde su bili dozvoljeni držanja za vrat i gušenja, a zabranjeni su samo ugrizi i vađenje očiju. Sportisti su mogli da odustanu od borbe mahanjem prstom u kontaktnim sportovima, ali je ova disciplina ipak bila kobna za mnoge takmičare.

Najveća zvezda drevnih Olimpijskih igara je nesumnjivo bio Leonida sa Rodosa. Trkač je osvojio ukupno 12 titula tokom četiri uzastopne olimpijade (164-152. p. n. e.) i bio je slavljen kao heroj u narodu. Zanimljivo je da maratonski događaj – iako je nazvan po drevnom grčkom gradu – nije bio deo drevnog programa. Predstavljen je na prvim modernim Olimpijskim igrama, u Atini 1896. godine.

Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama: Facebook, Instagram, YouTube, TikTok, Telegram, Vajber. Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa Google Play i Apple AppStore.

BONUS VIDEO

Komentari (0)

Loading