PORODILJE NA CVETI TREBA DA STAVE KOPRIVU POD JASTUK! Danas je jedino crveno slovo na koje se VALJA RADITI, mladi obavezno moraju da ispoštuju OVAJ običaj!
Na Cveti se proslavlja i sećanje na događaje iz života Hrista, a običaji su raznovrsni.

Foto: Shutterstock/Maria Sbytova/GEORGID, Tanjug/Jovana Kulašević/Strahinja Aćimović
Danas se slavi jedan od najvećih hrišćanskih praznika, Cveti, koji podseća na dan kada je Isus Hrist stigao u Jerusalim, a ljudi su ga dočekali uz poklike i prostiranje grančica palme i vrbe. Ovaj praznik, poznat i kao "Pobedonosni ulazak Isusa u Jerusalim", simbolizuje početak Velikog posta i ulazak u poslednju sedmicu pred Vaskrsenje.
Običaji i tradicija na Cveti
Na Cveti se proslavlja i sećanje na događaje iz života Hrista, a običaji su raznovrsni. U mnogim domaćinstvima, običaj je da se taj dan bere cveće, koje se stavlja u vodu, ali se ne unosi u kuću. Cveće, poput vrbovih grančica, drena ili ljubičica, ima svoje specifično značenje - od "brzog napretka" do "zdravlja". Mladima je običaj da međusobno daruju cveće.

Foto: Shutterstock/Julija Crafft
Tradicija umivanja i rituali
U Srbiji, prema narodnim običajima, dan počinje umivanjem vodom u kojoj su potopljeni cvetovi sa Vrbice, kako bi ukućani bili zdravi i "rumeni".
Iako spada u velike praznike, pa se podrazumeva da se na ovaj dan ne obavljaju veliki poslovi, vekovima postoji verovanje da bi baš na Cveti trebalo zasaditi lan i kupus, jer će tako rod ovih biljaka biti bolji.
Čitava Cvetna nedelja posvećena je prirodi, pa su ranije ljudi od ponedeljka do nedelje kitili jedni druge koprivom i vrbom.
Vrba, osim kao simbol velikog praznika Lazareve subote, koristi se kako bi deca bila zdravija, ali i da bi u porodice stizalo još prinova.
Što se tiče koprive, nju se porodilje na Cveti stavljale pod jastuk, da bi "ožarila" i tako oterala ženske demone i sačuvala bebe.
Veruje se da onaj ko prvi stigne i ubere cvet dobija pravo na jednu želju koja će mu se sigurno ispuniti ako snažno veruje.
U Šumadiji momci i devojke sakupljaju se na igralištima i u parkovima darujući uzajamno cveće, gde svaki cvet ima neko posebno značenje. Tu se svi šale i smeju, ali niko ne igra i ne peva, jer traje post.
U tom kraju se to uzima za zlo jer " onaj koji se veseli i peva navući će gnev božji na svoju kuću i naneti joj zlo".
Ako ste, pak, u Istočnoj Srbiji, zapevati se mora. Na taj dan se okupe mladići i devojke na raskršću ili kod crkve, nalože vatru i igraju i pevaju dok ne počne služba u crkvi.
Simbolika praznika i duhovna snaga
Cveti je i vreme kada se sećamo važnih duhovnih poruka, kao što je Hristov ulazak u Jerusalim na magarici, ispunjavajući staro proročanstvo.
Narod ga je dočekao uzvikom "Osana", slaveći njegov dolazak kao cara krotkog. Cveće, grančice i običaji koji prate ovaj dan podsećaju nas na ljubav, poštovanje i nadu koju donosi proleće.
Foto: Republika
Poslednja sedmica Velikog posta
Cveti označava i početak poslednje sedmice Velikog posta, poznate kao Nedelja stradanja, koja vodi ka Vaskrsenju.
U hrišćanskoj tradiciji, danas je drugi put od početka Velikog posta kada je dozvoljeno jesti ribu, a vernici ulaze u završnu fazu posta, pripremajući se za dolazak najvećeg hrišćanskog praznika - Vaskrs.
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama:
Facebook,
Instagram,
YouTube,
TikTok,
Telegram,
Vajber.
Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa
Google Play i
Apple AppStore.
Komentari (0)