UPOZNAJTE BEOGRADSKE INSTITUCIJE I NJIHOV RAD: Naša voda je odličnog kvaliteta
Direktor Radomir Vujadin govori o funkcionisanju JKP "Beogradski vodovod i kanalizacija"

Foto: Nemanja Pančić
Ko je nadležan kada pukne cev ispred zgrade, a ko kad pukne u samoj zgradi, da li vlasnici stanova ili JKP "Beogradski vodovod i kanalizacija", ali i koji je, generalno, opseg rada ovog preduzeća, u razgovoru za Srpski telegraf otkriva Radomir Vujadin, direktor JKP "Beogradski vodovod i kanalizacija".
Čime se bavi JKP "Beogradski vodovod i kanalizacija"?
- Osnovna delatnost je snabdevanje vodom za piće i prečišćavanje i odvođenje upotrebljenih otpadnih i atmosferskih voda. Pored te dve osnovne delatnosti, dodatna delatnost koju mi obavljamo u ime i za račun grada Beograda jeste održavanje javnih česmi i fontana.
Ako gledamo jedno domaćinstvo, dokle ide vaša nadležnost, a gde počinje odgovornost vlasnika domaćinstva?
- Naša nadležnost, kad je u pitanju vodovodna mreža, jeste do mernog mesta, do vodomera, sve prema ulici je nadležnost našeg preduzeća, a kod kanalizacione mreže nadležnost našeg preduzeća jeste do prvog revizionog silaza, odnosno do prvog šahta ispred samog objekta. Od vodomera prema objektu i instalacije unutar samog objekta su u nadležnosti potrošača, odnosno najčešće je to nadležnost skupštine stanara i preduzeća kome su oni poverili obavezu održavanja tih unutrašnjih instalacija. Kad se desi problem pucanja cevi na ulici, pre vodomera, građani imaju dostupne brojeve telefona, prijave kvar i naše ekipe će vrlo brzo stići.
Veliki problemu sa nelegalnim korisnicima
Kako se borite protiv divlje dogradnje vodovoda?
- Imamo velikih problema sa nelegalnim korisnicima koji se samoinicijativno priključuju na našu vodovodnu mrežu i koriste je suprotno propisima. Pokušavamo da ih pronađemo i uvedemo u sistem naplate pomoću naše službe kontrole potrošača zajedno sa inspekcijskim službama Sekretarijata za inspekcijske poslove. Kako se proteklih nekoliko decenija grad stihijski širio, uzrokovano dešavanjima na području bivše SFRJ, imali smo ogroman priliv izbeglica, ljudi koji su morali da se snađu i izgrade svoj dom, i te vodovodne mreže su samoinicijativno građene i povezane na naš sistem, suprotno propisima. Mi ne možemo da ih preuzmemo jer su cevi polagane u površinama koje nisu javne, čak prolaze kroz privatno zemljište, nemamo ni pristup, a ni osnov da ih održavamo. I tu dolazi do velikih problema. Mnogi potrošači na tim mrežama su uvedeni u naš sistem kada je reč o naplati jer oni koriste/troše vodu koju mi proizvodimo i to moraju da plate. Onda kažu: "Mi plaćamo vodu, kako vi ne održavate cevi?" Ali mi to ne možemo da održavamo jer nije u našoj nadležnosti. Građani mogu da se obrate Direkciji za građevinsko zemljište, u čijoj je nadležnosti izgradnja nove mreže, da taj projekat uvrsti u svoj program uređivanja građevinskog zemljišta.
Ko kontroliše kvalitet vode u JKP "Beogradski vodovod i kanalizacija"?
- Odgovorno tvrdim da kvalitet vode nikad nije bio doveden u pitanje. Bilo je nekih situacija ekcesnih, ali smo brzo reagovali. Naime, došlo je do pucanja vodovodne cevi, obično se to dešavalo u naseljima koja su divlje građena, gde je vodovodna i kanalizaciona mreža rađena bez odobrenja "Vodovoda", a u isti rov je stavljena i kanalizaciona cev, i ona je pukla i došlo je do mešanja. Imali smo dva takva slučaja u prošloj godini i tek nakon provere kvaliteta vode od Gradskog zavoda za javno zdravlje data je saglasnost da je voda ponovo za piće. Inače, kontrola kvaliteta se radi na nekoliko nivoa, u samom vodovodu je prvi nivo kontrole, to su pogonske laboratorije u svakom proizvodnom pogonu, drugi stepen je naša služba sanitarne kontrole, zatim Gradski zavod za javno zdravlje i sanitarna inspekcija Ministarstva zdravlja.
Da li je cena vode tržišno definisana?
- Sve naše analize, koje mi uvek činimo dostupnim građanima, pokazuju da cena vode nije tržišna. Ona je definisana na tom nivou da se donekle pokriju troškovi proizvodnje i distribucije vode. Mi smo 1. januara 2025. imali povećanje cene od 17,5 procenata i sada smo došli na cenu od 87,5 dinara po metru kubnom.
Koliko bi trebalo da bude?
- Mnogo više. Negde 20 gradova u Srbiji ima veću cenu vode i to od 20, pa i 30 odsto u odnosu na Beograd. Naši građani, razumem, s pravom negoduju, svakome je u interesu da plati što je moguće manje, ali složićete se da je 87,5 dinara za hiljadu litara vode koju mi proizvedemo... Malo ko se zapita šta je sve potrebno da, kad priđemo česmi, odvrnemo zdravu pijaću vodu. Niko ne shvata koliko je to složen tehnološki proces i, evo, samo jedan podatak da smo mi kao beogradski vodovod, upravo zbog velikog broja crpnih stanica, pumpi jedan od najvećih potrošača električne energije u Srbiji. Naš mesečni račun za struju je čak oko 2,3 miliona evra! Troškovi hemikalija koje se koriste u samom procesu proizvodnje su izuzetno veliki, kao i troškovi održavanja sofisticirane i skupe opreme. Ako se desi kvar i nema vode dva sata, nama se telefoni usijaju, građani s pravom negoduju, a kad treba da se plati račun za vodu, onda je problem. Prosečan račun za četvoročlano domaćinstvo, za vodu i kanalizaciju, jeste 2.500-3.000 dinara. A nije problem da platimo za kablovsku ili internet 6.000, 7.000 ili 8.000.
Ipak, ako neko ima dug, da li je moguć reprogram?
- Reprogrami postoje, ali periodično o tome odluku donosi Skupština grada. Trenutno nema reprograma za izmirenje dospelih dugovanja. U principu, mi, naše preduzeće, svaka tri meseca šaljemo opomene našim potrošačima da imaju dugovanja, ali i Infostan, preko koga ide naplata vode potrošačima u stambenim zgradama. Kod domaćinstava, fizičkih lica, rok po opomeni je 30 dana da izmire dospelo dugovanje, a privreda ima rok od osam dana. Ukoliko to ne urade, u skladu sa Zakonom o izvršenju, preko izvršitelja, podnosimo postupak za naplatu.
Da li se gleda i visina dugovanja?
- Gledamo da te opomene idu tamo gde imamo dugovanja preko 5.000 dinara. Ispod 5.000 dinara ne pokrećemo postupak izvršenja jer su troškovi izvršenja 4.500 dinara, pa nam se ne isplati.
Projekat je sufinansiran iz budžeta Grada Beograda, Gradske uprave grada Beograda, Sekretarijata za informisanje
Poštovani čitaoci, možete nas pratiti i na platformama:
Facebook,
Instagram,
YouTube,
TikTok,
Telegram,
Vajber.
Pridružite nam se i prvi saznajte najnovije i najvažnije informacije.
Naše aplikacije možete skinuti sa
Google Play i
Apple AppStore.
Komentari (0)